Predrag Bogdanović, Milan Petrović, Ninoslav Petrović – UTVSI

VODOVODI U SRBIJI 2015-2019 GODINE

Osnovni pokazatelјi rada JKP koja se bave snabdevanjem vodom i kanalisanjem naselјa

Abstrakt: Počevši od 2015. godine UTVSI prikuplјa i obrađuje podatke o radu JKP koja se bave snabdevanjem vodom za piće, prikuplјanjem, odvođenjem i prečišćavanjem otpadnih voda. Podaci o radu JKP ViK se prikuplјaju kroz namenski upitnik, baziran na pitanjima po metodi IBNET-a, neznatno proširivan tokom godina. Kako je popunjavanje upitnika zakonska obaveza JLS, to MGSI svake godine prosleđuje upitnike na JLS, a one do JKP. UTVSI prikuplјa i obrađuje popunjene upitnike i dostavlјa godišnji izveštaj Ministarstvu, koje ga uz izveštaje o radu ostalih JKP predstavlјa Vladi Srbije, koja ga analizira i prihvata, tako da izveštaj postaje zvaničan dokument Vlade. Na ovaj način stiče se detalјniji uvid u stanje u preduzećima ViK, omogućava sagledavanje povolјnih i nepovolјnih pokazatelјa, tendencija, kao i mogućnosti za unapređenja njihovog rada. Kroz ovaj izveštaj predstavlјeni su osnovni pokazatelјi rada preduzeća, trendovi, najvažnija zapažanja i preporuke.

Veliku pomoć u aktivnostima prikuplјanja, definisanja i poređenja pokazatelјa poslovanja preduzeća sektora voda (benčmarking) su godinama pružali Svetska banka (WB) i Međunarodno udruženje preduzeća koja se bave snabdevanjem vodom u slivu Dunava (IAWD), u okviru Dunavskog programa voda (DWP).

1.Uvod

Ovaj izveštaj i analitika urađeni su na osnovu obrađenih upitnika koji sadrže ukupno 162 pitanja. U tabeli broj 1 dat je pregled uspešnosti procesa prikuplјanja podataka od 2015 do 2019 godine. Pored upitnika korišćeni su i drugi dostupni izvori:

  • javno dostupni podaci iz Agencije za privredne registre (APR),
  • podaci RZS (Eko bilteni, Statistički godišnjaci i Saopštenja „Snabdevanje pitkom vodom“ i „Otpadne vode iz naselјa“, Procene stanovništva i drugo)
  • Godišnji izveštaji o obavlјanju komunalnih delatnosti na teritoriji republike Srbije (Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture)
  • Godišnji izveštaji Instituta za javno zdravlјe Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“)

O snabdevanju vodom 171 JLS (jedinice lokalne samouprave) u Srbiji se brine 146 komunalnih preduzeća opštinskih/gradskih centara, i nepoznat broj preduzeća koja se brinu o naselјima van tih centara. Preduzeća koja se bave snabdevanjem vodom i kanalisanjem naselјa su različito organizovana:

  • Po obuhvatu: regionalna, gradska (opslužuju više opština), opštinska (opslužuju pojedinačne opštine), zajednička za više opština, više preduzeća opslužuje jednu istu opštinu, preduzeća koja snabdevaju pojedinačna naselјa…
  • Po vrsti usluge: samo usluge vodovoda ili samo usluge kanalizacije, usluge vodovoda i kanalizacije, komunalna preduzeća opšteg tipa.

Pored komunalnih preduzeća opštinskog/gradskog nivoa postoji i jedan broj manjih javnih vodovoda koji se brinu o pojedinim naselјima van centara JLS. Prema podacima iz Instituta „Batut“ broj ovih vodovoda kreće se u granicama 800 – 1000.

R. br. Stavka Podaci za godinu
2015 2016 2017 2018 2019
1 Broj prikuplјenih upitnika 135 152 126 140 141
2 Broj prihvaćenih upitnika 129 140 109 119 133
3 Broj pokrivenih opština 149 156 124 128 150
4 Pokrivenih stanovnika 91,4% 98,6% 88,5% 93% 92%

Tabela 1: Prikuplјanje podataka za period 2015-2019. godina

2. Snabdevanje vodom

Osnovni podaci dobijeni iz prikupljenih i obrađenih upitnika prikazani su u tabeli 2.

R. br. Stavka Godina
2015 2016 2017 2018 2019
1 Priklјučenost na centralne sisteme snabdevanja vodom (%) 84,5 83,3 83,9 86,4 84,2
2 Dužina distributivne vodovodne mreže (km) po preduzeću 220 205 233 235 237
3 Broj postrojenja za prečišćavanje vode -/- 56 56 59 69

Tabela 2: Osnovni podaci o snabdevanju vodom

Snabdevanje vodom je uglavnom kontinualno, sem u slučajevima havarija i u gradovima sa hroničnim nedostatkom pitke vode.

2.1. Bilans voda

Bilans vode iz javnih vodovoda od 2015 do 2019 godine se daje u tabeli 3:

R. br. Stavka 2015 2016 2017 2018 2019
106 % 106 % 106 % 106 % 106 %
1 Proizvedena voda 597 100 609 100 565 100 582 100 612 100
2 Prodata voda1) 365 61 360 59 335 59 344 59 359 59
2.1 Na osnovu vodomera2) 345 95 350 97 325 97 337 98 331 92
2.2 Domaćinstva2) 288 79 289 80 268 80 276 80 289 81
2.3 Privreda2) 54 15 48 13 49 15 47 14 60 17
2.4 Ostali2) 23 6 19 5 18 5 21 6 11 3
3 Gubici vode1) 232 39 249 41 230 41 238 41 253 41

1) U odnosu na proizvedenu vodu

2) U odnosu na prodatu vodu

Tabela 3: Bilans vode u iz javnih vodovoda

Procenat potrošnje vode očitane pomoću vodomera je visokih 92-98%.

Procenat merenja vode na izvorištima je 87%. Ohrabruje činjenica da je oko 80% vodovoda u manjoj ili većoj meri uvelo merenja na distributivnoj mreži.

Slika 1 prikazuje promene bilansa vode u periodu od 2004 do 2019 godine (podaci RZS):

water abstreaction table1 - UTVSI

Slika 1: Bilans vode u Republici u periodu 2004-2019

Primetni su blagi tendovi smanjenja količina zahvaćene i isporučene vode, i povećanja količina izgublјene vode.

Gubici vode

Uobičajen parametar za izražavanje veličine gubitaka vode je tzv. „voda koja ne donosi prihod“ (NRW – Non-Revenue Water), koja predstavlјa sve količine vode koje nisu fakturisane iz bilo kog razloga (fizički i komercijalni gubici, i voda isporučena bez naplate).

Tabela 4 prikazuje promene dva uobičajena IWA pokazatelјa vode koja ne donosi prihod: gubici vode po kilometru mreže na dan, i gubici vode po priklјučku na dan:

R. br. Gubici vode 2015 2016 2017 2018 2019
1 h 106 m³ godišnje 232 248 230 238 253
2 m³/km distributivne mreže 22 24 25 23 22
3 litara/priklјučak na dan 468 481 498 489 489

Tabela 4: IWA pokazatelјi gubitaka vode

Količina vode koja ne donosi prihod predstavlјa već godinama oko 41% ukupno proizvedene vode. Ta količina od preko 250 miliona m³ je skoro 50% veća od ukupno prodate vode u četiri najveća grada – Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu sa oko 2,5 mil potrošača ~170 miliona m³.

Pažnja koja se poklanja problemu vode koja ne donosi prihod je različita od preduzeća do preduzeća, i generalno nedovolјna. Opremu za pronalaženje gubitaka vode i timove za rad sa tom opremom ima svega oko 43% preduzeća. Više je uzroka za nedovolјnu posvećenost preduzeća vodovoda ovim aktivnostima, a čini se i niska cena vode, pa se navodno „ne isplati“ da intenziviraju rad na smanjenju gubitaka vode. Specijalizovane timove koji sistematski i planski rade na smanjenju gubitaka nema niko ili skoro niko. Podaci koji govore o odnosu prema gubicima vode prikazani su na sledećim dijagramima.

Slika broj 2 prikazuje odnos zahvaćene vode, potrošnje i gubitaka u periodu 2004-2019 godine, prikazuje trend pada zahvaćene i potrošene vode, ali istovremeno i rast gubitaka vode.

water abstreaction table2 - UTVSI

Slika 2: Zahvatanje vode, potrošnja i gubici 2004-2019

Slika broj 3 prikazuje skoro direktnu vezu između ulaganja u vodovode i gubitaka vode

water abstreaction table3 - UTVSI

Slika 3: Ulaganja u sektor voda i gubici vode

Specifična potrošnja

Specifična potrošnja pojedinih kategorija potrošača prikazana je na dijagramu slika broj 4, tokom posmatranog perioda primetna je blaga tendenciju smanjenja. Nasuprot tome, gubici vode pokazuju blagu tendenciju rasta

water abstreaction table4 - UTVSI

Kvalitet vode

Podaci o kvalitetu vode za piće preuzeti su iz godišnjih izveštaja Instituta za javno zdravlјe Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Ovi izveštaji daju, pored ostalog, i podelu vodovoda prema ispravnosti tj. neispravnosti vode za piće u vodovodnim sistemima:

R. br. Godina Zadovolјavajući kvalitet vode za piće Nezadovolјavajući kvalitet vode za piće
Fizičko- hemijski Mikro-biološki Fizičko-hemijski i mikro-biološki
Broj vodovoda % Broj vodovoda % Broj vodovoda % Broj vodovoda %
1 2019 106 68 14 9 11 7 25 16
2 2018 94 61 17 11 19 12,3 24 15,6
3 2017 76 49 12 8 35 23 1 14
4 2016 89 57 11 7 26 17 29 19
5 2015 91 59 15 10 22 14 27 17

Tabela 5: Vodovodi prema ispravnosti vode za piće

Table 5: Waterworks divided by water quality

Rezultati ispitivanja su iz godine u godinu sve bolјi, kako po fizičko-hemijskim, tako i po mikro-biološkim parametrima, ali bi morali da budu još bolјi.

2. Odvođenje otpadnih voda

Bilans otpadnih voda

Podaci o količinama prikuplјene i fakturisane otpadne vode se daju u tabeli 6:

R. br. Stavka 2015 2016 2017 2018 2019
h 106
1 Ispuštena u javnu kanalizaciju 260 261 263 247 273
2 Domaćinstva 198 201 194 191 208
3 Industrija i ostali 62 59 68 57 65
4 – Samo primarno prečišćavanje 10 23 33 34 35
5 – Sekundarno ili bolјe 43 48 39 34 41

Tabela 6: Bilans otpadne vode – podaci naših istraživanja

Razlika između zvaničnih podataka RZS i naših podataka o vodi koja se upušta u sisteme javne kanalizacije od oko 10% je mala i razumlјiva, jer najviše zavisi od broja i vrste uzoraka, ali je nešto veća u podacima o primarno prečišćenim otpadnim vodama.

Specifični oticaji

Podaci o specifičnim oticajima – Tabela 7, približno odgovaraju podacima o specifičnoj potrošnji vode. Podaci o fakturisanoj specifičnoj potrošnji i fakturisanom specifičnom oticaju domaćinstava su godinama ustalјeni na oko 140 litara po stanovniku na dan (domaćinstva).

Isti podaci za industriju su: specifična potrošnja vode se kreće od 35 do 40 litara po stanovniku na dan, dok je specifični oticaj oko 45 litara po stanovniku na dan.

R. br. Kategorija 2015 2016 2017 2018 2019
litara po stanovniku na dan
1 Ispušteno u sisteme javne kanalizacije 188 177 193 185 181
2 Fakturisano domaćinstvima 143 137 142 142 138
3 Fakturisano privredi i institucijama 45 40 50 43 43

Tabela 7: Specifični oticaji po kategorijama potrošača)

Za sličnosti specifične potrošnje i specifičnog oticaja može postojati više mogućih razloga: netačne evidencije, različiti izvori podataka, način fakturisanja kanalizacije uz utrošenu vodu, korišćenje vode iz sopstvenih izvora…

3. Finansiranje sektora voda

3.1. Cene usluga i ukupni prihod

Podaci o cenama usluga dati su u tabeli 8:

R. br. Usluga za domaćinstva 2015 2016 2017 2018 2019
1 Snabdevanje vodom – cena din/m³ 41,49 42,32 45,58 45,98 47,80
2 Odvođenje otpadnih voda – cena -/- 17,70 18,70 18,40 21,40
4 Stepen fakturisanja % 61 59 59 59 59
5 Stepen naplate 91 97 97 102 96
6 Naplaćeno od proizvedene vode 55,5 57,2 57,2 60,2 56,6

Tabela 8: Cene i naplata usluga snabdevanja vodom i kanalisanja

Sa ovakvim cenama preduzeća vodovoda i kanalizacije ne mogu održati postojeći nivo usluga, ni izdržati promene koje ih čekaju, ali dobijeni podaci ukazuju i na druge činioce od značaja za finansijski rezultat preduzeća, na koje sama preduzeća imaju odlučujući uticaj:

  • dugogodišnji nizak nivo fakturisanja usluga od oko 59%
  • blagi porast nivoa naplate.

Podvlačimo da se stepen naplate izražava u odnosu na fakturisanu, a ne ukupnu količinu vode upućenu u potrošnju, tako da je stepen naplate u odnosu na vodu poslatu potrošnju svega 55- 60%.

Takođe prikuplјeni podaci pokazuju visinu prihoda iz delatnosti plus učešće budžetskih transfera i drugih bespovratnih sredstava u ukupnom prihodu.

Prosečni prihodi preduzeća su u periodu 2019/2015 porasli za oko 6,7%, uz varijacije unutar ±10%.

Ukupni i prosečni prihodi posmatranih preduzeća sektora je dat u tabeli 9.

R. br. Godina Broj analiziranih preduzeća Ukupan prihod

(h 106 dinara)

Sredstva sa strane Prosečan prihod

(h 106 dinara)

(h 106 dinara) Udeo u ukupnom prihodu

%

1 2019 133 29,5 1,6 5,4 224
2 2018 118 27,6 1,5 5,4 234
3 2017 109 26,4 1,1 4,2 242
4 2016 140 27,4 1,5 5,5 196
5 2015 129 27,1 1,9 7,0 210
6 Ukupno 633 138,0 7,6 5,51 221

Tabela 9: Učešće budžetskih i drugih nepovratnih sredstava

Rast ukupnog prihoda svih preduzeća sektora (oko 9% od 2015 godine do 2019 godine – izvor: podaci iz upitnika) veći od rasta prosečnog prihoda preduzeća ukazuje na neravnomernosti u uslovima i rezultatima rada unutar sektora.

U prilog ovakvom zaklјučku ide i analiza ukupnih ulaganja u preduzeća sektora voda (poglavlje 4.3).

4.2. Bilans poslovanja

Promene osnovnih parametara poslovanja sektora u periodu 2009-2019 su date na slici broj 5.

water abstreaction table5 - UTVSI

Slika 5: Pokazatelјi poslovanja preduzeća (2009-2019)

Višegodišnji ukupan negativan bilans se 2015. godine menja u pozitivan i ostaje takav u 2016. U 2017. godini bilans je lošiji, ali još uvek pozitivan.

Ukupni bilans poslovanja preduzeća sektora ponovo postaje negativan u 2018. i 2019. godini, kada se beleži i manji pad prosečnog prihoda preduzeća.

Zapaža se trend popravlјanja bilansa, mada uz značajne oscilacije, pa je u 2019. godini bilans lošiji nego 2011. godine.

Zbirni bilans poslednjih deset godina je negativan za oko 45 miliona EUR.

4.2. Ulaganja u izgradnju, popravke i održavanje sistema

Tabela 10 daje prikaz i poređenje iznosa investicija i troškova popravki i održavanja tokom posmatranog perioda:

R. br. Stavka 2019 2018 2017 2016 2015 2019/2015
h 106 EUR
1 Broj analiziranih preduzeća 133 118 109 140 129
2 Ukupna vrednost investicija 47,5 41 36 40,19 42,77 1,11
3 – iz sopstvenih sredstava 9,7 13 11,67 18,76 27,34 0,35
4 – iz sredstava sa strane 37,8 28 24,32 21,43 15,43 2,45
5 Sredstva za popravke i održavanje 20,9 16 16,28 14,47 17,22 1,21
6 Ukupno investicije iz sopstvenih sredstava, i popravke i održavanje 30,6 30,0 27,96 33,23 44,56 0,69

Tabela 10: Investicije i troškovi popravki i održavanja

Ukupne investicije u 2019. su oko 11% veće nego pre 5 godina, ali su ulaganja iz sopstvenih sredstava drastično smanjena, a ulaganja iz sredstava sa strane povećana.

Tabela 11 pokazuje da su specifičnih ulaganja (ulaganja po korisniku) u razvoj i održavanje vodovodnih i kanalizacionih sistema danas na oko 76% proseka iz 2009-2013:

R. br. Godina Oblast Izgradnja Održavanje Ukupno Odnos
EUR/korisnik godišnje
1 2009-2013 Snabdevanje vodom i kanalisanje naselјa 12,6 4,9 17,4 1,00
2 2014 7,1 3,2 10,3 0,59
3 2015 7,6 3,1 10,7 0,61
4 2016 7,7 2,9 10,6 0,61
5 2017 6,9 3,1 10,0 0,57
6 2018 8,8 3,6 12,4 0,71
2019 10 4,2 13,2 0,76

Tabela 11: Ulaganja u izgradnju i održavanje sistema (2009-2019)

Tabela 12 prikazuje kretanje odnosa između visine ulaganja u izgradnju i održavanje sistema, iznosa amortizacije i ukupne vrednosti osnovnih sredstava.

R. br. Godina Oblast Izgradnja Održavanje Ukupno Osnovna sredstva Izgradnja i održavanje /osnovna sredstva
EUR/korisnik godišnje
1 2015 Snabdevanje vodom i kanalisanje naselјa 7,6 3,1 10,7 311 3,4%
2 2016 7,7 2,9 10,6 239 4,4%
3 2017 6,9 3,1 10,0 205 4,9%
4 2018 8,8 3,6 12,4 182 6,8%
5 2019 10 4,2 13,2 235 5,6%

Tabela 12: Izgradnja i održavanje sistema/vrednost osnovnih sredstava (2015-2019)

Primetan je pad vrednosti osnovnih sredstava, do kog je, pored ostalog, došlo i zbog prenosa dela osnovnih sredstava u vlasništvo JLS.

Iznosi i raspodela investicija po preduzećima su dati u tabeli 13.

R. br. Stavka Udeo u investicijama
2015 2016 2017 2018 2019
1 Ukupne investicije 100%
2 Grad sa najvećim iznosom investicija 17% 20% 36% 19% 20%
3 Investicije u samo dva JKP 33% 24% 37% 50% 31%
4 Investicije u samo tri JKP 40% 35% 45% 62% 41%
5 Investicije u samo četiri JKP 47% 46% 51% 65% 50%
6 Investicije u samo pet JKP 53% 54% 57% 68% 57%
7 Broj opština/gradova bez investicija 70 67 29 38 44%

Tabela 13: Ujednačenost investicija

Napominje se da nisu uvek isti gradovi u prvih pet sa najvećim ulaganjima na listi.

U narednom periodu treba očekivati povećanje troškova rada ovih komunalnih preduzeća, jer će, tokom procesa pridruživanja EU, morati da se grade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koja su skupi objekti sa visokim eksploatacionim troškovima.

Prema podacima Republičke direkcije iz ranijih godina, sredstva potrebna za radove na atmosferskoj kanalizaciji i kanalisanju i zaštiti voda u periodu do 2034. godine iznose oko 9 milijardi EUR.

5. Zaposlenost i kadrovi

Broj zaposlenih

Prema podacima iz APR-a, broj zaposlenih u komunalnim preduzećima koja se bave vodovodom i kanalizacijom i drugim komunalnim i ostalim delatnostima, se u periodu 2009. – 2012. održavao na nivou od oko 20.000 – slika 6.

water abstreaction table6 - UTVSI

Slika 6:kretanje broja zaposlenih

Broj ukupno zaposlenih u posmatranih 133 preduzeća je 17.901, a zaposlenih samo u delatnosti snabdevanja vodom i kanalisanja naselјa ima 10.836.

Kadrovska struktura zaposlenih

Kadrovska struktura zaposlenih u posmatranim preduzećima data je u tabeli broj 14. Tabela se odnosi na stručnu spremu svih zaposlenih: stalno zaposlenih i zaposlenih po PPPP ugovorima (ukupno 544).

R. br. Stepen stručne spreme Učešće u %
2019 2018 2017 2016 2015
1 VII i viši 14 14 14 13 11
2 VI 6 6 6 6 5
3 V 5 5 6 5 5
4 IV 30 30 31 30 27
5 III 24 25 23 26 23
6 I i II 19 20 20 21 19

Tabela 14: Kadrovska struktura zaposlenih

Preko polovine zaposlenih ima treći i četvrti stepen stručne spreme, a najmanje je VKV radnika i zaposlenih sa višom školom.

Poredeći ove rezultate sa rezultatima iz prethodnih godina, može se konstatovati da se kadrovska struktura kroz vreme vrlo malo menja.

Interesantan je podatak o broju građevinskih inženjera hidrotehničkog smera koji su zaposleni u preduzećima sektora voda, koji bi, po obrazovanju, trebalo da budu nosioci poslova u ovoj oblasti. Nјih u posmatranim preduzećima ima svega 226 (7% manje nego 2018 godine, manje od 1,3% od ukupnog broja zaposlenih, oko 2% od ukupno zaposlenih u delatnosti vodovoda i kanalizacije).

Pomenutih 226 inženjera radi u 69 od 133 preduzeća, a u tri najveća vodovoda: Beograd, Niš, Novi Sad, zaposleno je njih 85 (2018 godine 103). Smanjen je ukupan broj zaposlenih građevinskih inženjera hidrotehničkog smera, kao i njihov broj u tri najveća vodovoda.

U polovini preduzeća koja se bave snabdevanjem vodom i kanalisanjem naselјa nema zaposlenih inženjera hidrograđevinske struke.

Pored građevinskih inženjera hidrotehničkog smera, primetan je i nedostatak inženjera tehnologije i mašinstva, kao i ekonomista.

4. Zaklјučci

U sektoru snabdevanja vodom i kanalisanja naselјa nije bilo suštinskih promena u periodu od 2014 do 2019 godine, pa osnovni zaklјučci Sektorske studije Svetske banke iz 2013. godine, važe i za ovaj izveštaj:

Povećanje kapaciteta vodovodskog osoblјa i obuka: u cilјu obezbeđenja održivog razvoja sektora voda biće potrebno, pored rešavanja problema finansiranja rada i nedovolјnog investiranja, povećati nivoe znanja osoblјa komunalnih preduzeća, prvenstveno zapošlјavanjem odgovarajućih inženjerskih i drugih stručnih profila, posebno ekonomista.

Teškoće u prikuplјanju podataka u benčmarking procesu su još jednom ukazale na nedostatak stručnog kadra svih profila i nedovolјno osnovno IT obrazovanje.

Jačanje i razjašnjenje upravlјanja sektorom: ministarstva koja su nadležna za politiku u sektoru voda se često menjaju i postoji međusobno preklapanje nadležnosti. Česte kadrovske promene unutar ministarstava čine dodatni problem.

Pobolјšanje ukupne efikasnosti preduzeća: problem nerešenog vlasništva još uvek postoji. Proces administrativnog prenosa imovine sa države na preduzeća još nije dovršen, mada su ustavna rešenja o tome odavno doneta.

Finansiranje sektora voda: politika cena, u kojoj cene ne pokrivaju troškove održanja i razvoja delatnosti, mora biti promenjena, jer uzrokuje višegodišnje negativan poslovni rezultat preduzeća iz sektora voda (izvor podataka – APR).

Dramatičan trend pada pad sopstvenih ulaganja, koja su u 2019 godini na nivou od jedne trećine ulaganja u 2015 godini, direktno povećava potrebu za sredstvima iz nekih drugih izvora, koja su u 2019 godini oko dva i po puta veća nego pre pet godina (videti tabele 10 i 11).

Sa nešto više podataka od onih koji su nam bili na raspolaganju možda bi se mogli uporediti pozitivni rezultati poslovanja sektora sa iznosom smanjenih ulaganja popravke i održavanje.

Slika 3 vrlo jasno ilustruje vezu između gubitaka vode i iznosa ulaganja u preduzeća sektora i potrebu za tim ulaganjima.

S druge strane, pružaoci usluga bi morali da poprave svoj učinak po dva važna parametra: stepen fakturisanja i stepen naplate usluga.

  • Stepen fakturisanja usluga, kako domaćinstvima tako i privredi, nije zadovolјavajući i postao je kritičan.
  • Stepen naplate je tokom godina značajno pobolјšan, i na prvi pogled bi se reklo da je odličan, ali treba imati u vidu da se on izražava kao procenat od fakturisanog iznosa, a ne od vrednosti isporučene količine.

Ako se uzme u obzir dugogodišnje nizak stepen fakturisanja (~59%) onda problem izgleda sasvim drugačije.

Ovim zaklјučcima treba dodati zaklјučke date u izveštajima Državne revizorske institucije:

  • „Izveštaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja – Svrsishodnost upravlјanja vodovodnom infrastrukturom“ i
  • „Izveštaju o reviziji svrsishodnosti poslovanja – Dostupnost i ispravnost vode za piće“ Državne revizorske institucije iz novembar i decembar 2019).